OŠ “Slava Raškaj” Ozalj

U školskoj godini 2022./2023. školski Erasmus tim prijavio je projekt „Udahni zeleno – ekološka aktivnost za održivu budućnost“.  Ideja za projekt dolazi od samih učenika/mladih koji su uočili ekološki neodgovorna i potencijalno opasna ponašanja te žele doprinijeti čišćenju i očuvanju okoliša ozaljskog kraja.

Projekt traje od 28. kolovoza 2023. do 27.4.2024. godine, a ukupna vrijednost je 9 900,00 EUR. Projekt je namijenjen mladima od 13 do 15 godina starosti i realizira se kroz suradnju škole, komunalnog poduzeća Azelija eko d.o.o. i Grada Ozlja. U projekt su uključene ravnateljica Gordana Basar, učiteljice Ana Brunski i Ivana Ferko Pećar, a koordinatorica projekta je učiteljica Vedrana Mikuličin.

Cilj projekta je osvijestiti potrebu za ekološki odgovornim ponašanjem i potaknuti aktivno uključivanje i suradnju mladih i lokalne zajednice. Planiranim aktivnostima u sklopu projekta namjerava se utjecati na individualnu odgovornost u zaštiti i očuvanju prirode ukazujući na potrebu promjena navika i zajedničkog djelovanja. Održivi razvoj, zbrinjavanje i recikliranje otpada glavne su smjernice planiranih projektnih aktivnosti. Naše projektne aktivnosti sastoje se od:

– promocije neformalnog obrazovanja o okolišu poput radionice na temu flora i fauna i entomološke radionice,

– upoznavanje ekološki prihvatljivih postupaka – okrugli stol s lokalnim dionicima na temu razvrstavanja i gospodarenja otpadom,

– usporedba prirodnih staništa i zatečenih stanja sa stanjem nakon provedene aktivnosti

– uklanjanje neispravno odbačenog otpada.

Nadalje, učenici će prikupiti i analizirati statističke podatke kako bi izdvojili s kakvim znanjem raspolažu te kakve stavove i promišljanja imaju mladi u OŠ “Slava Raškaj” Ozalj vezano uz odlaganje, razdvajanje i recikliranje otpada. Učenici će također pripremiti sadržaje za e- knjigu o održivom razvoju (ugroženost lokalnih staništa, autohtone sorte voćaka, povezanost staništa i biološke raznolikosti), provesti radionicu s učenicima razredne nastave o mogućnostima ponovne upotrebe otpada te organizirati izložba fotografija “Isti krajolik?!”.

Uvjereni smo da će projekt imati pozitivan učinak na kvalitetu rada u našoj školi i vidljiv utjecaj u lokalnoj zajednici. Očekujemo da će provedbom projekta mladi steći generalnu sliku ekološke problematike i otkriti njihova moguća rješenja. Mladima želimo dati, ne samo znanja i resurse već i razviti vještine potrebne za aktivno djelovanje i primjenu održivog načina života.

Najnovije događaje i novosti o projektu možete pratiti klikom na link Erasmus+ Udahni zeleno ili na facebook stranici https://facebook.com/groups/851387979623485/.

 AKTIVNOST:  ODRŽIVOST U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU 

 U utorak, 26. rujna, sudjelovali smo u aktivnosti s predstavnicima lokalne vlasti i komunalnog poduzeća „Azelija eko“. Direktor Miroslav Cigić upoznao nas je sa sustavom gospodarenja otpadom. Nakon toga smo predložili četiri lokacije na kojima smo uočili nepravilno odložen otpad te smo razgovarali o odabiru lokacije na kojoj bismo proveli volontersku akciju čišćenja. Lokacije koje smo predložili bile su Boševci, Mirkopolje, Zorkovac te područje između Polja i Trga.

Aktivnost Okruglog stola zaključili smo pitanjima učenika i odgovorima donositelja odluka, a zatim smo obišli reciklažno dvorište i upoznali se s njegovim načinom rada. Doznali smo da se otpad koji ne možemo razvrstati kod kuće može besplatno odložiti u reciklažnom dvorištu.

Dana 27. rujna posjetili smo Hrvatski šumarski institut u Jastrebarskom, gdje smo sudjelovali u edukaciji o ekologiji, zaštiti šuma i biološkoj raznolikosti Hrvatske. Kroz radionicu smo proširili znanja o šumskim zajednicama, gljivama te građi listova. Upoznali smo i nove stručne pojmove poput mikorize, micelija, plojke i Nature 2000. Aktivnost smo završili kratkim timskim natjecanjem, a pobjedu je odnio tim „Teletabis“.

AKTIVNOST: VIDIM, BRINEM, MIJENJAM

U ponedjeljak, 9.10.2023. organizirali smo akciju čišćenja divljeg deponija u Boševcima. U akciji su nam se priključili i gradonačelnica grada Ozlja, Lidija Bošnjak, komunalni redar, djelatnici komunalnog poduzeća “Azelija eko” i Ranger – čuvari prirode Karlovac. 

Intervju sa stručnom voditeljicom parka prirode “Žumberak -Samoborsko gorje” Dalijom Matijević 
​

Patrik Puškarić: Dobar dan. Možete li nam se kratko predstaviti.
Dalia Matijević: Dobar dan, dobro nam došli u  park prirode „Žumberak – Samoborsko gorje“. Ja sam Dalia Matijević, biologinja, stručna voditeljica u parku.
Patrik Puškarić: Bioraznolikost u parku je doista  impresivna. Rekli ste da funkcionira iako se radi o naseljenom području. Možete li nam objasniti kako je to moguće?
Dalia Matijević: Upravo prisutnost čovjeka pridonosi većoj bioraznolikosti. Kada ne bi ovdje bilo čovjeka već vjekovima, koji je koristio i danas koristi ovaj prostor za sebe, za svoju stoku,  za svoju familiju, za svoju zajednicu onda bi čitav ovaj prostor prekrilo šumsko prostranstvo. Prisutnošću čovjeka ovdje imamo vinograde, voćnjake, oranice, sve ekosustave koji doprinose većem broju biljnih i životinjskih vrsta na ovom području.
Patrik Puškarić: Koji je značaj očuvanja voćnjaka autohtonih sorti voćaka?
Dalia Matijević: Značaj očuvanja takvih  vrsta je  u tome da  se sačuva genetsko bogatstvo koje će nam omogućiti njihov opstanak u ovim teškim  ekološkim vremenima, kada ubrzano vrste nestaju, kada napada velika količina različitih štetnika, nametnika, bolesti. Mnoge vrste su  zapravo pod prijetnjom  izumiranja. Čuvajući naše  genetsko bogatstvo starih tradicijskih vrsta  zapravo čuvamo  svoj kapacitet za opstanak.
Patrik Puškarić: Koje  vrste biste istaknuli kao Vama najzanimljivije i zašto?
Dalia Matijević: Vrste koje bi istaknula na ovom području kao najzanimljivije su  različite vrste orhideja. Oko četrdesetak vrsti orhideja  na ovom području ukazuju na  kvalitetno tlo, na raznolikost  ekosustava i na bogatstvo  ekoloških usluga koje  su dostupne zapravo  u ovom području. Također treba naznačiti  prisustvo velikih  zvijeri na ovom području  kao što je smeđi medvjed, vuk, divlja mačka. Isto tako od  vodozemaca  i gmazova treba izdvojiti  velikog vodenjaka  kojeg ćemo  u proljeće naći  u našim lokvama, znači malim  krškim ekosustavima. Ali isto tako  treba spomenuti  i  salamandera, crnog vodenjaka, koji obitava  u Hrvatskoj samo još na nekoliko mjesta. To je vodozemac koji se u potpunosti prilagodio životu na kopnu. Važno je spomenuti i niz europskih ugroženih zaštićenih vrsta poput crnkaste sase, ilirske perunike, autohtone crnogorice tise, blagajevog lukovca.
Patrik Puškarić: Kako se osijecate kada u parku pronađete otpad?
Dalia Matijević: Tužno, dakle  tužna sam, ali isto tako to potiče  na djelovanje. Ne možemo nikoga zapravo kriviti za to da imamo otpad  u zaštićenim područjima. Ljudi koji su ovdje  živjeli, vjekovima nisu  imali na raspolaganju  uslugu zbrinjavanja  i odvoza otpada. Snalazili su se kako su znali i umjeli, na način za koji su mislili da je za njih bio najbolji. Danas, mi koji znamo više, koji znamo što zapravo znači otpad odložen u  okolišu i koja  je šteta,  pokušavamo se baviti tim problemom na način  da između ostalog  i educiramo  zainteresiranu javnost, ali isto tako i da  prekinemo sa tom lošom  praksom  zagađivanja  našeg okoliša  od kojeg živimo i u kojem živimo.
Patrik Puškarić: Smatrate li da su ljudi dovoljno ekološki educirani  ili je još dugi put pred nama?
Dalia Matijević: Još je dug put  pred nama, ali  svakako razina ekološke svijesti s kojom danas  raspolažemo je puno puno veća. Prije desetak godina znali  smo  puno manje. Da, napredujemo sitnim koracima, dugi puti je pred nama, ali idemo  u dobrom smjeru.
Patrik Puškarić: Uočavate li  ikakvu razliku u postupcima ljudi u odnosu na prije?
Dalia Matijević: Uočavamo veliku razliku, ali  kao što smo prije  spomenuli,  još uvijek nedovoljno.  Prirodu treba  čuvati. Klimatske okolnosti koje nas  okružuju  zahtijevaju od nas  hitnu akciju, hitno mijenjanje naših svakodnevnih životnih navika. Napredujemo, ali trebali bi još  brže i još bolje 
Patrik Puškarić: Vidi se koliko volite prirodu i koliko uživate u prirodi. Imate li kakvu poruku za mlade?
Dalia Matijević: Imam jako puno poruka. Učimo o prirodi kako bismo ju bolje poznavali  jer samo ono što dobro poznajemo možemo doista smisleno voljeti, štititi i u tome uživati.

Intervju su proveli Marrtina Kućas i Patrik Puškarić.

AKTIVNOST: PRIRODNA STANIŠTA I EKOLOŠKI OTISAK

Predstavljanje anketnog istraživanja i provedenih aktivnosti

Mladi sudionici Erasmus+ projekta „Udahni zeleno – ekološka aktivnost za održivu budućnost“ organizirali su događaj predstavljanja dosadašnjeg tijeka projekta u društvenom centru Ozalj te na Učiteljskom vijeću u školi. Prezentacija u Društvenom centru održala se 28. studenog 2023. te 9. siječnja 2024. godine u OŠ „Slava Raškaj“ Ozalj. Svrha prezentacije anketnog istraživanja bila je upoznati širu javnost sa znanjima, stavovima i promišljanjima učenika škole na temu ekološke svijesti kao i ukazati na uočenu problematiku. U obliku video zapisa i promišljanja samih mladih prikazane su provedene aktivnosti  i rezultat volonterske ekološke aktivnosti čišćenja divljeg deponija. Događanju su prisustvovali djelatnici lokalne gradske vlasti, komunalnog poduzeća „Azelija eko“ d.o.o., ravnateljice obrazovnih institucija ozaljskog područja, djelatnici turističkih i ekoloških ustanova i udruga te djelatnici škole. Cilj provedbe ovog događaja bio je širenje vlastitih iskustva i rezultata na lokalnu i regionalnu zajednicu te stvaranje ideja za održivost projekta i novih suradnji.

PROMJENE U ZAVIČAJU

Kako bismo mogli napraviti pozitivne pomake u budućnosti, ponekad se trebamo i osvrnuti na prošlost. S ciljem otkrivanja pozitivnih ili negativnih promjena u našem okolišu, preobrazba koje su se dogodile te učenja novih lekcija proveli smo intervjue u lokalnoj zajednici. Suočeni s ozbiljnim ekološkim izazovima želimo potaknuti na suradničko djelovanje na primjeru iskustva, zrelosti i mudrosti.

KATARINA: Dobar dan. Ja sam Katarina, sudionica Erasmus+ projekta „Udahni zeleno – ekološka aktivnost za održivu budućnost“. Današnji intervju provodimo kako bismo otkrili kakve su se promjene dogodile u našem kraju. Možete li nam se predstaviti za početak?
 ZDENKA STUPIĆ: Ja sam teta Zdenka. Rođena sam u Požunu, s desne strane Kupe, a evo završila sam s lijeve strane Kupe. Ovdje sam domaća i beskrajno volim Ozalj. Školovala sam se u ozaljskoj školi, Osnovnoj školi „Slave Raškaj“ Ozalj. Potom sam pohađala gimnaziju, a nakon toga sam išla na fakultet koji sam morala prekinuti nakon treće godine zbog ekonomske situacije. Tada sam se vratila u Ozalj i od 1976. godine radila sam u Narodnom sveučilištu Ozalj, potom u Pučkom otvorenom učilištu. Imali smo urede i u centru Ozlja i u staroj školi, a završili smo u Starom gradu. Zatim sam radila u novoj knjižnici u Ozlju i od 2017. godine sam u mirovini.
KATARINA: Jeste li primijetili neke ekološke promjene u našem području? Jesu li uopće dobri uvjeti za očuvanje okoliša?
 ZDENKA STUPIĆ: Okoliš se naravno jako izmijenio. Možemo početi upravo od rijeke Kupe. Nekada su u rijeci Kupi flora i fauna bile drugačije, a do promjena je došlo tijekom vremena zbog različitih utjecaja. U Metlici i okolici su se otvarala nova poduzeća koja su ispuštala otpadne vode pune teških metala u rijeku Lahinju koja se ulijeva u rijeku Kupu te je 70-tih godina došlo do ekološke katastrofe. Mi tada nismo bili niti svjesni kolika je opasnost i kupali smo se u njoj. Međutim, zagađenje se izričito primijetilo na flori jer više nisu rasle vodene biljke kao što je sitina. To je bila sabljasta spužvasta biljka na kojoj su živjele brojne riječne životinje.
KATARINA: Jesu li se nakon toga pojavile neke nove vrste ili su samo nestale?
ZDENKA STUPIĆ: Ustvari su nestale. Tih godina nestala je vidra i dabrovi. Ljudi nisu ni ribu lovili jer se znalo dogoditi da je Kupa potpuno posmeđila. Nakon uvođenja obveze pročišćivača voda za tvrtke, rijeka Kupa se polako čistila i obnavljala. Ponovno su počele rasti kupske biljke, ali nikada više sitina. Dno kupe bilo je očišćeno te su se čak pojavili i račići koje možemo vidjeti i danas.
KATARINA: Kakve su bile šume ovog kraja? Ima li nekih novih vrsta drveća?
ZDENKA STUPIĆ: Naše su šume bile pretežito listopadne, a na posjedima plemića kao što su Thurn i Taxis moglo se vidjeti i poneki bor i jele. Autohtono drveće su bukva, hrast, grab. To se promijenilo oko 1976. godine kada je šumarija nabavljala besplatne sadnice borova i sadile su se velike površine. Sadnjom borova promijenila se mikroklima budući da se radi o stablima koja nisu autohtona. Danas u šumama nema velikih ispaša životinja, lišće se ne grablja za prostirke u štalama. Stoga je prirodni rast u šumama povoljniji i mislim da šume našeg kraja trenutno više rastu i bujaju.
KATARINA: Kako ljudi danas brinu o okolišu? Jeste li primijetili neke promjene u recikliranju otpada? 
ZDENKA STUPIĆ: Nekada nije bilo plastike i njenom pojavom došlo je do velikih šteta za okoliš. To se posebno moglo primijetiti za vrijeme visokih vodostaja Kupe jer je donosila taj plastični otpad i to prije svega plastične vrećice. Prva plastična bočica bila je bočica Blisa, sredstva za pranje prozora. Mi, djeca, smo se igrali s time prskajući se vodom. Ljudi su koristili vapno u najlonskim vrećama ili umjetno gnojivo na njivama. Sve nam je to bilo novo i otpad se spaljivao ili jednostavno bacao. I tada su nastala ta velika smetlišta u šumama.
Danas se radi na osvještavanju o zagađenju okoliša, tako da takvih deponija više nema. Uči se od malih nogu kako brinuti o okolišu i štiti prirodu. Izuzetak su pojedini slučajevi i neodgovorni pojedinci. Otpad se ima gdje odvesti i razvrstava se u našem reciklažnom dvorištu. Sada već i na kućnom pragu odvajamo otpad.
KATARINA: Je li po Vama odvoz otpada sada bolji u odnosu na prije?
ZDENKA STUPIĆ: Svakako da je, mogao bi biti bolji naravno, ali to sve ne ovisi samo o komunalnom poduzeću već i o nama samima. O tome koliko smo svjesni i savjesni da pravilno odvajamo otpad. Uvijek moramo krenuti sami od sebe.
KATARINA: Ima li u našem kraju nekih prirodnih područja poput izvora i špilja,  jesu li ih ljudi prije koristili i kako?
ZDENKA STUPIĆ:  Ima jako puno, redovita su pojava u našem kraškom  i predkraškom području poput špilja, ponikva i škrape. Trebamo biti sretni što obilujemo prirodnim izvorima vode. No nismo svjesni da bi ih trebalo i održavati. Znači čistiti od fermentiranog lišća, nanosa zemlje i otpada i tada bi i dalje bili živi. Na primjer jedan izvor kod etno parka, ispod vrbe, je presušio zbog nemara.  Do etno parka prije su bili vlastelinski ribnjaci koji su se punili vodom iz tog izvora. Drugi izvor možemo vidjeti preko puta željezničke postaje, ispod pruge, ali danas ga nitko ne održava. Po šumama je također puno izvora kao Stari zdenac ispod Vinoga vrha, u Ferencima. Jedan izvor se ulijeva u potok Bukovica i tamo je nekada bilo nekoliko mlinova. Sada je prekrasno uređen izvor Pećc. Mještani sela Vrhovac su ga uredili i očistili. Naš kraj obiluje prirodnim izvorima vode. Što se tiče špilja, nama najbliža je ozaljska špilja. Nekada je ta špilja služila za odlaganje smeća, ali sada je uređena. Umirovljena učiteljica povijesti Mara Smičiklas provela je s učenicima i roditeljima akciju čišćenja špilje nakon čega su uslijedila i arheološka istraživanja. Utvrđeno je da je tu živio pretpovijesni čovjek. Neposredno uz špilju teče potok Paveći jarak, tako zvan po  starinski, a utječe u rijeku Kupu iznad Starog grada. Na obroncima stijena iznad željezničke pruge nalazi se još oko četiri špilje koje nisu istražene. Istražena i uređena je špilja Vrlovka i imala sam privilegiju sudjelovati u tom projektu.
KATARINA:  Kakva su kupališta sada u odnosu na prošlost? Jesu li napravljena neka nova ili su preuređena stara?
ZDENKA STUPIĆ:  Mi smo se kupali na našim kupalištima u selima na rijeci Kupi. Naše je bilo u Požunu, nasuprot Starog grada. Iako ga danas ne bi prepoznali, tada je bio prekrasan pristup koji se čistio. Tamo su žene dolazile po vodu, jer nismo imali izvora. Na prilazu, ispod Starog grada Družba braće hrvatskog zmaja uredila je kupalište za svoje goste i posjetitelje, a i danas se stari Ozaljčani tamo idu kupati. Femberska loza, dio gdje završava selo Požun, bilo je još jedno kupalište i nije bilo uređeno. Šezdesetih godina napravljeno je novo kupalište, zvano Podslivar, koje je bilo jako lijepo uređeno. Bila su dva bazena, duboko i plitko za djecu i skakaonice. Bilo je i lijepo šetalište. Sagrađen je i ugostiteljski objekt i kabine. Tada je Ozalj turistički procvao i postao pravo mjesto za odmor. Održavale su se i razne igre i koncerti na primjer Ive Robića i Mirka Novosela. Današnje kupalište napravljeno ispod hidroelektrane nekada je bilo samo naplavina mulja i nije postojalo. Ali evo vremenom se formiralo i to donje kupalište. Međutim, mi stari Ozaljčani i dalje volimo reći da idemo na „debelu vodu“, iznad brane.
KATARINA: Ima li promjena u gospodarstvu i industriji? Jesu li se pojavile neke nove tvrtke ili zatvorile neke stare od kada ste vi bili naših godina?
ZDENKA STUPIĆ: Na tom području su se dogodile velike promjene. Vapnara je bila jedna od najvećih industrijskih pogona. Vapno je pretvarano u gašeno vapno i to je stvaralo veliki oblak vapnene prašine koji je zagađivao voćke i šume. Voćke su oboljele od neke bolesti koja ih je uništavala tako da rijetko imamo danas stare vrste voćki u usporedbi s Vrhovcem i Sveticama gdje su opstale stare vrste šljiva. Na području gdje je sada Flammifer, u Lugu, bila je ciglana, zatim tvrtka „Prvomajska“ koja je proizvodila strojeve, što je sada preseljeno u Karlovac. Tvornica Kordun u Malom Erjavcu proizvodila je posuđe, ali je već godinama zatvorena. Danas se je puno toga promijenilo, formirana je industrijska zona, privatnici imaju svoju specifičnu proizvodnju. Nadam se da ovdje neće doći industrija koja će štetiti okolišu. Svi mi, i tvrtke i pojedinci, trebamo razmišljati u smjeru obnovljivih izvora energije kako bi naš Ozalj bio što ljepši i kako bismo svi pridonijeli globalnoj zaštiti okoliša.
Naša zemlja je zdrava, nije zagađena pesticidima i mogli bismo dobro živjeti od poljoprivrede. Ekološka proizvodnja je kod pojedinih domaćinstava zastupljena te ih ima oko 30tak u našem kraju koji su obiteljska poljoprivredna gospodarstva za voće ili povrće i tako pridonose zdravoj prehrani.
KATARINA: U kojoj je mjeri po vama svaki pojedinac odgovoran za učinkovit održivi razvoj?
ZDENKA STUPIĆ: Svaki pojedinac je odgovoran, sve počinje od obitelji. U obitelji se prenosi shvaćanje da treba biti odgovoran za naslijeđe koje smo primili. Svako od nas treba savjesno odvajati otpad. Ono što se može reciklirati treba  reciklirati, ne bacati odjeću u kontejnere nego ju donirati ili dostaviti tvrtkama koje se bave reciklažom odjeće. Osobno imam odjeću iz second hand shopa i vrlo su mi interesantni. Moramo biti odgovorni i tako odgajati svoju djecu i unučad te upozoravati ako netko ne čini dobro. Sve počinje od nas samih.
KATARINA: Hvala vam što ste došli u našu školu. Bilo je vrlo zanimljivo i poučno.

AKTIVNOST: DJELOVANJEM DO PROMJENE 

Ovaj tjedan proveli smo posljednju planiranu aktivnost sudjelovanja mladih pod nazivom „Djelovanjem do promjene“.
U ponedjeljak, 4. ožujka, pripremali smo sadržaje za e-knjigu o održivom razvoju i bioraznolikosti na temelju stečenih znanja na radionicama u sklopu projekta. Istoga dana obojali i postavili smo gredicu za cvijeće od automobilskih guma u PŠ Mali Erjavec te je pripreman potreban materijal za provedbu radionica u ostalim područnim školama.
U utorak, 5. ožujka, slijedio je nastavak aktivnosti u područnim školama “Juraj Kamenar” Vrhovac i Vivodina. Učenike razredne nastave upoznali smo s projektom i aktivnostima i oni su vrijedno i aktivno sudjelovali u izradi novih predmeta. Napravljene su dvije sjedalice od automobilskih guma i teglice za začinsko bilje od plastičnih boca.  Mladi sudionici koji su sudjelovali na aktivnosti u područnoj školi Vivodina upoznali su se također s osnovama vrtlarenja i sudjelovali u sadnji trešnje i jabuke. Radionice je proveo gospodin Papić, vlasnik obiteljskog privrednog gospodarstva “Papić” te je donirao sadnice voćaka.
Provedbom ove aktivnosti namjera nam je bila pokazali mogućnosti ponovne upotrebe otpada. Uključivanjem učenika mlađe dobi prenosili smo primjer dobre prakse i učili ih od rane dobi o održivosti.
U srijedu, 6. ožujka, bio je posljednji dan i obilježili smo ga posjetom Parku prirode „Papuk“. Stigli smo u prijepodnevnim satima i obilazak počeli predavanjem i stručnim obilaskom „Kuće panonskog mora“. Otkrili smo koje su životinje i biljke živjele na tom prostoru, obišli postav te odigrali na kraju igru prolaska kroz labirint. Nakon toga, jedna od djelatnica parka prošetala je s nama do prostora Duboka. Tamo smo razgovarali, ponovili o orijentaciji i pravilima ponašanja i poštivanja prirode te je slijedila igra Geocaching. Prema napisanim tragovima trebali smo naći točnu lokaciju blaga. Potraga nas je dovela do Stare bukve i uspješno smo pronašli blago i opet ga sakrili za sve buduće tragače. 

E-knjiga

 Sa željom da se ukaže na značaj održivog ponašanja svakog pojedinca napisana je i ova e-knjiga. E–knjiga je namijenjena, prije svega, upotrebi u sklopu dodatne nastave ili različitih izvannastavnih aktivnosti. Sadržaji su napisani na osnovi radionica i edukacija na kojima su mladi sudionici sudjelovali.
Obrazovanje za održivost postaje izuzetno važan oblik edukacije i vezano je uz razvoj kompetencija za cjeloživotno učenje. Mlade treba osnažiti i pokazati im da je uvijek moguće napraviti razliku.

e- knjiga

Završno predstavljanje ERASMUS+ projekta „Udahni zeleno – ekološka aktivnost za održivu budućnost“

22. travnja 2024. godine, povodom Dana planete Zemlje, održano je završno predstavljanje Erasmus+ projekta „Udahni zeleno – ekološka aktivnost za održivu budućnost“.
    Nositelj projekta je OŠ „Slava Raškaj“ Ozalj, a proveo se uz suradnju s komunalnim poduzećem „Azelija eko“ d.o.o. i Gradom Ozalj. Prezentaciju o projektu održale su učiteljice Ana Brunski, Ivana Ferko-Pećar, Vedrana Mikuličin te su svoje iskustvo sudjelovanja iznijeli i mladi sudionici projekta Luka Marković-Mikoć i Matea Vuljanić. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici osnovnih škola Karlovačke županije te gradonačelnica Grada Ozlja, Lidija Bošnjak. Prisutne goste izvijestili smo o provedenim aktivnostima s ciljem upoznavanja šire javnosti s rezultatima projekta. Glavni cilj projekta bio je osvijestiti potrebu za ekološki odgovornim ponašanjem i potaknuti aktivno uključivanje i suradnju mladih i lokalne zajednice, a postignut je provedbom četiri aktivnosti neformalnog učenja iz područja ekologije i održivosti.

U sklopu provedenih aktivnosti ostvarili su se sljedeći rezultati projekta:

• razvijene socijalne vještine i timski rad, digitalne kompetencije, dijalog s donositeljima odluka
• provedena anketa i analizirani podaci o znanjima i ponašanjima mladih OŠ „Slava Raškaj“ u području ekološke svijesti
• osviještena individualna odgovornost u zaštiti i očuvanju prirode
• neformalne edukacije iz područja biološke raznolikosti i razvrstavanja otpada
• očišćeno divlje odlagalište u naselju Boševci – uklonjeno 720 kilograma otpada
• likovna i entomološka radionica
• napravljeni predmeti od otpada – sjedalice, teglice za začinsko bilje, cvjetnjak
• objavljena e-knjiga namijenjena za učenike 3., 4. 5. i 6. razreda

U prostoru škole postavljena je izložba „Isti krajolik?!“  koja sadrži fotografije nastale tijekom provedbe projekta. Na fotografijama je vidljiv rezultat volonterske akcije čišćenja, ali i promjena u zavičaju te su postavljeni likovni radovi s aktivnosti „Vidim, brinem, mijenjam“. Sve informacije o projektu mogu se naći na web adresi .

Projekt traje od 28. kolovoza 2023. do 27.4.2024. godine i namijenjen je mladima od 13 do 15 godina starosti. Projekt „Udahni zeleno – ekološka aktivnost za održivu budućnost“ sufinanciran je sredstvima Europske unije u sklopu Erasmus+ programa, a preko Agencije za mobilnost i programe Europske unije.